Povijest
Zemljopis
Klima
Politika
Županije
Gospodarstvo
Stanovništvo
Kultura
Gospodarstvo
Bruto domaci proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri cemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predvida njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pricuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.
Najveci hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemacka, a najveci uvozni partneri Italija, Njemacka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.
Stanje gospodarstva tipicno je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je oko 270 000 nezaposlenih, što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veci od prosjeka za cijelu državu.
Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od medunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD.
Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko cetvrtine radne snage. 83% industrije cini preradivacka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a.
Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta Zagreb–Split. Rijeka je najveca luka na Jadranu. Hrvatska ima sedam zracnih luka za medunarodni promet.
Distributivna trgovina zapošljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.
|
